Hrvatsko nuklearno društvo

Hrvatsko nuklearno društvo

I have never regarded nuclear radiation or nuclear power as anything other than a normal and inevitable part of the environment. Our prokaryotic forebears evolved on a planet-sized lump of fallout from a star-sized nuclear explosion, a supernova that synthesised the elements that go to make our planet and ourselves. <James Lovelock>

Pitanja vezana uz trenutna događanja u Japanu

Više
15 Ožu 2011 15:07 #22 od meštrović
Uz pozdrav i čestitke autoru današnjeg priopćenja glede nuklearne i ostale krize u Japanu, postavio bih Vam pitanje o najcrnijem mogućem scenariju koji može nastati nakon svih dosadašnjih događaja te događaja u oštećenim reaktorima i okolišu nakon pisanja priopćenja, u tom smislu zanimala bi me Vaša nova procjena daljnjih događanja?

Iako ste u priopćenju naveli da: "Najnovija događanja imaju trend da ovo preraste u nesreću goru od one u SAD, ali ni u najgorem scenariju ovo ne bi trebalo slično nesreći u Černobilju." da li možete takvu tvrdnju opet jednako snažno potvrditi ili su u pitanju sada novi elementi koji se ne mogu, iz bilo kojih razloga, komentirati, posebice zbog nedostatka informacija relavantnih za suptilnu stručnu procjenu?

Upotrijebili ste (misli se na autora priopćenja) riječi: "ovo ne bi trebalo sličiti nesreći u černobilju"... da li to znači da mogućnost ipak postoji te da se slična katastrofa ponovi tj. da posljedice nepotpune kontrole procesa u reaktorima mogu biti veće od one iz 1985. g. u ukrajinskoj nuklearki?

Prijedlog mi je i taj da u skladu sa vremenskim, kadrovskim i financijskim mogućnostima, MND oglasi se stručnim komentarima odnosno priopćenjem na ovim stranicama nekoliko puta dnevno, kako bi javnost dobila što kvalitetnije informacije, jer u medijskom prostoru kao da postoji natjecanje tko će više šokirati javnost, teško je u njima raspoznati pravo stanje stvari u uvjetima pojačane psihološke drame za mnoge, koja se može korporativno zloubotrijebiti a cijela situacija predimenzionirati radi navodne brige na zdravlje ljudi i okoliš ili sa druge strane podcijeniti opasnosti koje mogu proisteći iz cijeline događaja koji se upravo odvijaju.

Sa poštovanjem.

Please Prijava or Stvori račun to join the conversation.

Više
16 Ožu 2011 20:17 #26 od vedran

meštrović napisao: Postavio bih Vam pitanje o najcrnijem mogućem scenariju koji može nastati nakon svih dosadašnjih događaja te događaja u oštećenim reaktorima i okolišu nakon pisanja priopćenja, u tom smislu zanimala bi me Vaša nova procjena daljnjih događanja?


Nezahvalno je davati bilo kakvu procjenu s obzirom na količinu dostupnih informacija. Puno se govori o taljenju jezgre kao o katastrofičnom scenariju. No, to nije ni izbliza tako. Ako se i jezgra rastali, fisijski će produkti ostati zatvoreni unutar reaktorske posude. Plinovi, ksenon i kripton, te dio lako hlapljivih produkata, jod, cezij, telurij, djelomično su već ispušteni u nekoliko navrata prilikom smanjenja tlaka pomoću rasteretnih ventila. Kontinuirana mjerenja pokazala su dosta velike brzine doza na samoj lokaciji zbog tih ispuštanja, no na većim udaljenostima od elektrane za sada nema informacija o dozama opasnima po zdravlje stanovništva. Ostatak lako hlapljivih produkata bit će zadržan unutar rastaljenog materijala. Tu će još biti prisutni srednje hlapljivi (stroncij, molibden, rutenij) te slabo hlapljivi i transuranski elementi. Dio rastaljene jezgre se hladi ubrizgavanjem vode u reaktorsku posudu. Dodatno, posuda se hladi i s vanjske strane, ubrizgavanjem vode u kontejnment. Dizajn ovako malog kontejnmenta povoljan je za hlađenje posude izvana, i dok god se posuda hladi i s vanjske i s unutrašnje strane, rastaljeni će materijal biti zadržan unutar posude, tj. ona neće popustiti. Vrijeme također radi za nas, jer se udio ostatne topline u taljevini kontinuirano smanjuje. Nadalje, ako posuda i popusti, taljevina će upasti u kontejnment koji predstavlja drugu barijeru. Tek bi popuštanjem, odnosno taljenjem dna kontejnmenta, rastaljeni materijal probio van. Do danas je provedeno dosta istraživanja na području ponašanja vruće taljevine u i izvan reaktorske posude i pokazalo se da je vjerojatnost ispuštanja u okolinu mala, pogotovo kada se taljevina gomila u posudi ispunjenoj vodom, što je naš slučaj. Ali to je tek prva barijera, ostaje još i kontejnment za rastaliti se. Do sada jedina reaktorska nesreća sa značajnim taljenjem jezgre, bila je nesreća u elektrani Otok tri milje. Trećina se jezgre rastalila (20 tona), slika:



dio je taljevine pao na dno posude, no posuda je ostala netaknuta. Ispuštanja iz elektrane je bilo, no nitko nije stradao. Inače, reaktor elektrane Otok tri milje je bio PWR tipa čija jezgra ima dvostruko veću gustoću snage od jezgre reaktora BWR tipa, kakav je u Fukushimi. Sve dosadašnje iskustvo govori nam da se ne trebamo bojati taljenja jezgre niti njezinih posljedica, no, kako ne znamo trenutnu situaciju u rektoru, ne možemo znati koji je scenarij tamo u igri. Ovakvo općenito razmatranje taljenja jezgre, oštećenja posude i kontejnmenta, i ispuštanja radioaktivnih produkata je danas opće prihvaćeno i temelji se na eksperimentima i iskustvu nesreće u Otoku tri milje. Černobil se neće ponoviti jer je u ovom trenutku teško zamisliti eksploziju pare u reaktoru BWR tipa na niskoj snazi u reaktoru koji je već u normalnom pogonu navikao na isparivanje vode. Ipak su tu dvije čvrste čelične posude. U Černobilu nije bilo niti jedne.

meštrović napisao: Iako ste u priopćenju naveli da: "Najnovija događanja imaju trend da ovo preraste u nesreću goru od one u SAD, ali ni u najgorem scenariju ovo ne bi trebalo slično nesreći u Černobilju." da li možete takvu tvrdnju opet jednako snažno potvrditi ili su u pitanju sada novi elementi koji se ne mogu, iz bilo kojih razloga, komentirati, posebice zbog nedostatka informacija relavantnih za suptilnu stručnu procjenu?


Što se tiče samih reaktora, najnovije vijesti govore da su kontejnmenti reaktora unatoč eksplozijama bez velikih šteta, što znači da i dalje je sav „problem“ zadržan unutar granica same betonske zgrade i nema velikog utjecaja na okoliš. Doze zračenja što izlaze iz samih reaktora su usljed ispuštanja pare iz posude da bi se održao tlak i ubacila nova voda. To su kontrolirana ispuštanja sa malim utjecajem na okoliš. Ako se situacija što se samih reaktora tiče nastavi ovako nebi trebalo biti daljnjih problema (dakle ako se hlađenje nastavi).
Trenutno najveći problem, i crne misli navlači bazen istrošenog goriva u zgradi reaktora br 4. On se nalazi van kontejnmenta reaktora i njega štiti samo vanjska zgrada, koja je kao što smo svjedoci eksplozijom uništena nad reaktorima 1 i 3. Vijesti govore da je možda došlo do proboja bazena i istjecanja vode. U njemu se nalazi istrošeno gorivo koje je dosad koristio reaktor 4. To gorivo proizvodi manje zračenja nego ono gorivo koje je trenutno u reaktorima 1,2 i 3, no za razliku od njih ono nije izolirano od okoline tako dobro, i ovi požari što su se dogodili i informacije da se to gorivo pregrijava predstavljaju mogućnost ispuštanja većih doza zračenja u okoliš.

meštrović napisao: Upotrijebili ste (misli se na autora priopćenja) riječi: "ovo ne bi trebalo sličiti nesreći u černobilju"... da li to znači da mogućnost ipak postoji te da se slična katastrofa ponovi tj. da posljedice nepotpune kontrole procesa u reaktorima mogu biti veće od one iz 1985. g. u ukrajinskoj nuklearki?


Evakuacije građana nastanjenih u zonama 10/20km oko elektrane su napravljene odmah, te su vrijednosti zračenja na granicama same tzv. Exclusion zone (2.5km) već dovoljno male da ne predstavljaju bojazan za zdravlje stanovništva. U černobilu je došlo do nekontroliranog ispuštanja radijacije zbog nepostojećeg kontejnmenta, i jezgra reaktora je bila otvorena. Iznad reaktora se nalazila debela betonska ploča koja, iako masivna, nije izdržala eksploziju pare unutar jezgre i jezgra, ne samo da se otkrila, već su se i neki njezini dijelovi raspršili po okolnim zgradama. Tu je situaciju još pogoršao grafit (njega u ovoj elektrani nema) koji je gorio i zapravo rasprostirao čestice van reaktora. U ovom slučaju je to naprosto nemoguće što i dosadašnje informacije pokazuju da je sav inventar goriva zadržan unutar primarne metalne reaktorske posude. Eksplozija pare je malo vjerojatna jer se ostatna toplina jezgre smanjila na razinu da do naglog isparivanja vode, poput onog černobilskog, ne može doći. I inače, vjerojatnost eksplozije pare unutar posude je jako mala. Također, kao što je već spomenuto, jezgra se nalazi unutar čvrste i debele reaktorske posude, a koja je opet smještena unutar čeličnog kontejnmenta (zaštitne zgrade). Zaštitne zgrade, bez koje je danas nemoguće dobiti dozvolu za pogon nuklearne elektrane, u Černobilu nije bilo. Također, tamo nije bilo niti prave reaktorske posude, već su gorivni elementi bili smješteni u uske tlačne cijevi koje zbog male unutrašnje površine nisu podnosile velik i brz porast tlaka do kojeg je došlo prije eksplozije. Ideja elektrane RBMK tipa, kakav je bio u Černobilu, bila je jednostavan pristup gorivnim elementima u bilo kojem trenutku zbog mogućnosti manipulacije gorivom, drugim riječima mogućnosti ekstrakcije urana i plutonija koji bi se onda mogao koristiti u vojne svrhe. RBMK zato nije imao niti pravu reaktorsku posudu, niti kontejnment. Černobil se neće ponoviti niti sa istrošenim gorivnim elementima jer zbog njihove male količine i male akumulirane energije koja bi mogla dovesti do oštećenja obloga gorivnih šipki i ograničenog taljenja gorivnih elemenata, istjecanje radioaktivnih produkata će biti puno manje. Sličnost je samo u tome da su ti elementi, nakon posljednje eksplozije, praktički na otvorenom zraku pa se svako ispuštanje odvodi direktno u atmosferu. No, dok se oni koliko-toliko hlade jer srećom za njihovo hlađenje treba manje vode nego za jezgru unutar reaktora koja je do prije nekoliko dana radila na snazi, rizik za okolno stanovništvo nije velik. Tako da je stanovništvo za sada sigurno, dok su operateri elektrane sigurno primili neku dozu zračenja, samo je pitanje koliko opasnu.
Kao što sam napomenuo gore, trenutni veći problem predstavlja istrošeno gorivo. No ono se lakše ohladi nego tek ugašena jezgra reaktora, tako da vjerujemo da će se situacija stabilizirati kada uspostave dotok vode u taj bazen.

--
Every song has a coda, a final movement. Whether it fades out or crashes away. Every song ends. Is that any reason not to enjoy the music?

Please Prijava or Stvori račun to join the conversation.

Više
17 Ožu 2011 11:27 #27 od vedran

Guest napisao: Dobro ako je ta prva posuda toliko neprobojna na koju je foru voda na sobnoj temperaturi može ohladiti?

Moram priznati da ne razumijem točno pitanje, pretpostavit ću da pitaš za najnovije vijesti što se događaju da zaljevaju iz helikoptera i kamiona sa vodenim topovima.

Oni time nemaju namjeru hladiti reaktor, reaktori su (barem po informacijama koje imamo) stabilni i hlade se upumpavanjem morske vode. Ovdje je cilj napuniti vodom i ohladiti bazen za istrošeno gorivo za koji se vjeruje da je došao do točke ključanja i da se zato isparava vodena para nad reaktorom 3 i 4.
slika :



Dakle ovo što se tu na slici vidi ispod žute dizalice, to je bazen za istrošeno gorivo. On nije ničime pokriven, te se zbog eksplozije koja je uništila dio zgrade iznad njega nalazi na otvorenom.

Ukoliko sam krivo shvatio pitanje, reci.

--
Every song has a coda, a final movement. Whether it fades out or crashes away. Every song ends. Is that any reason not to enjoy the music?

Please Prijava or Stvori račun to join the conversation.

Više
17 Ožu 2011 12:08 #28 od sinisa

Guest napisao: Mislim na punjenje vodom prostora između dviju posuda, tj. posude u kojoj je jezgra i kontejmenta.
Dakle iz članka bi se dalo izabrati da je posuda poprilično otporna na toplinu, pa me zanima kako ju voda na nekih 10-ak stupnjeva može ohladiti, i koliki je to uopće prostor između te 2 posude (otprilike u litrama vode).


U načelu, što je voda hladnija, to može odvesti više topline. Rastaljeni je materijal na temperaturi od kojih 1500-3000 K i vjerojatno nije homogen već je mješavina tekućih i krutih čestica. Razlog tome je prethodni dugotrajni proces degradacije jezgre koja se sastoji od više različitih tipova materijala, keramičkih (uranov dioksid), metalnih (nehrđajući čelik, cirkonij, nikal), legure apsorpcijskog materijala, itd. Svi oni kemijski reagiraju na visokim temperaturama, ali kako su temperature pojedinih reakcija različite, novonastala konfiguracija je složena i izrazito heterogena. To je povoljno s obzirom na hlađenje jer voda može ulaziti u pukotine unutar polurastaljenog materijala, kojih sigurno ima, i odvoditi toplinu. Voda koja ključa je iznimno dobar hladilac i to se svojstvo koristi u ovome slučaju. Na sličan način kako voda hladi posudu iznutra, tako je hladi i izvana. Voda se ubacuje u međuprostor između posude i kontejnmenta, a toplina iz taljevine, vođenjem kroz stijenku posude, prelazi na vodu. Voda se lagano zagrijava jer je ima puno, u nekom trenutku počinje ključati i para se ispušta izvan kontejnmenta. Količina vode potrebna da potopi jezgru, taljevinu i kontejnment je velika. Volumen posude je nekih 2000 m3, a kontejnmenta 5-10 puta veći. Jasno da bez kontinuiranog ubrizgavanja vode izvana neće biti dovoljno vode za ohladiti jezgru. Zato se i koristi morska voda. Jedino je pitanje napajanja pumpi električnom energiju koje pumpaju tu vodu. Ako se ta energija osigura, hlađenje bi trebalo biti uspješno. Jasno, uz pretpostavku, da nema nekih pukotina kroz koje bi se voda gubila iz sustava.

Please Prijava or Stvori račun to join the conversation.

Više
17 Ožu 2011 12:14 #29 od vedran

Guest napisao: jel imamo išta kvalitetnije od ovoga:
www.dzns.hr/aktivnosti/pripravnost/pravodobno_upozoravanje
npr. poput ovoga
www.radioaktivnost.si/ewsmambo/EWS/POZDRAV/MZO_gmaps1.html



Obje stranice imaju identične informacije, ako pređeš preko točkice na karti vidjet ćeš trenutnu razinu zračenja, a klikom na točkicu na karti dobiješ opis lokacije i graf isto kao i kod slovenaca. Jedino slovenci imaju ljepšu kartu.

--
Every song has a coda, a final movement. Whether it fades out or crashes away. Every song ends. Is that any reason not to enjoy the music?

Please Prijava or Stvori račun to join the conversation.

Više
17 Ožu 2011 12:55 #30 od Popovic
Postovani Vedrane,
mozete li nam reci (ukoliko imate informacije) sto se tamo trenutno dogadja? Od ranog jutra zapravo nema novih informacija o bilo kakvim pozitivnim/negativnim pomacima i samom stanju nuklearke, dok i NHK WORLD TV uglavnom ne daje nove informacije, osim da je je pocelo spricanje vodom.
Ujedno puno hvala na Vasem trudu i angaziranju, te objektivnom informiranju javnosti. Upravo je nevjerojatno koliko mediji (a posebno CNN i jos neki) svojim senzacionalistickim scenarijima stvaraju paniku.

Please Prijava or Stvori račun to join the conversation.

Više
17 Ožu 2011 15:05 #31 od sinisa

Popovic napisao: Postovani Vedrane,
mozete li nam reci (ukoliko imate informacije) sto se tamo trenutno dogadja? Od ranog jutra zapravo nema novih informacija o bilo kakvim pozitivnim/negativnim pomacima i samom stanju nuklearke, dok i NHK WORLD TV uglavnom ne daje nove informacije, osim da je je pocelo spricanje vodom.


Prema najnovijem statusu kojeg je objavio Japanski forum za atomsku industriju (JAIF), gorivni elementi u prva tri reaktora su oštećeni, vjerojatno rastaljeni do neke razine. Nepoznato je da li je došlo do oštećenja reaktorskih posuda što znači da je u nekom duljem vremenskom periodu ubrizgavanja vode u reaktore bilo prekinuto. Sumnja se u oštećenje kontejnmenta u drugom i trećem reaktoru. Uzrok tih oštećenja vjerojatno su bile eksplozije vodika u prvim danima nakon nesreće. Ohrabrujuće je da u reaktorskim posudama ipak ima vode, procjena je do polovice aktivne visine jezgre, tako da je taljevina ipak potopljena vodom. Dobra je vijest i da je dotok morske vode u te reaktore kontinuiran pa se zato valjda i pretpostavlja da jezgra nije potpuno otkrivena. I ANS i NEI javljaju da se treći reaktor pokušao hladiti izbacivanjem vode iz helikoptera. Pretpostavljam da se radi o bazenu za istrošeno gorivo jer ako je kontejnment na mjestu, voda se u reaktor može ubrizgati jedino cijevima spojenima na reaktorsku posudu. Prema kasno sinoćnjoj izjavi šefa američkog NRC-ja, najveći problem predstavljaju bazeni za istrošeno gorivo za koje se sumnja, barem za četvrti reaktor, da su ostali potpuno bez vode. U tom je slučaju ubacivanje vode iz helikoptera i upotreba vatrogasnih šmrkova logična. Nažalost, visoka radijacija znatno ograničava opseg ovih mjera. Upućujem vas na opsežan članak kojeg je jutros Davor objavio na početnoj stranici, a u kojem daje detaljan opis bazena i kritična vremena u kojima se mora hladiti istrošene gorivne elemente da bi se osigurao njihov integritet.

JAIF je maloprije objavio da je u bazen trećeg reaktora ubačeno 30 tona vode sa zemlje iz kamiona. Ne zna se još kakav će efekt to imati. Nikakvih službenih informacija nisam našao o bazenima u ostalim reaktorima no može se pretpostaviti da će se i tamo morati poduzeti slične mjere. U elektrani rade po principu da se najprije pobrinu za najugroženije reaktore/bazene. I naravno, koliko im okolnosti dozvoljavaju s obzirom na jačinu zračenja, broj ljudi na lokaciji i dostupnosti opreme.

Please Prijava or Stvori račun to join the conversation.

Više
17 Ožu 2011 15:45 - 17 Ožu 2011 17:39 #32 od ktullu
" ireport.cnn.com/docs/DOC-573238

Što govori ova kazaljka na videu?"

Znaci da je preslo granicu koju taj uredjaj moze pokazivati.
Po gornjoj skali preslo je 2mR/h odnosno po donjoj 2500 cpm (count per minute). 1 mR = 0.001 R = 10 mikroSv to sto je izmjereno je izmjereno u jednom trenutku na jednom mjestu.

po www.jaif.or.jp/english/news_images/pdf/E...WS01_1300368041P.pdf stanje u 11:10h 17.3. je bilo 646.2 mikroSv= 0.6462mSV/h na izlazu iz kruga elektrane, to je kontinuirano mjerenje.

ponovo sam pogledao video i vidio na pocetku da je skala x 0.1. sto znaci da je u stvarnosti to 10x manje nego sto pokazuje, znaci iznad 0.2mR/h. procitajte komentare ispod videa.

Please Prijava or Stvori račun to join the conversation.

Više
17 Ožu 2011 16:08 #33 od Popovic
Puno hvala na odgovorima i na Vasem strpljenju. :)

Please Prijava or Stvori račun to join the conversation.

Više
17 Ožu 2011 17:46 #34 od vedran

Guest napisao: ireport.cnn.com/docs/DOC-573238
Što govori ova kazaljka na videu?

Video budi više pitanja nego što daje odgovora. Naime, par puta sam pogledao video i još uvijek nisam siguran na kojem je množitelju, tj. na kojoj skali je obavljeno mjerenje. Iz prvog kadra se vidi da uređaj ima mogućnost postavljanja od 0.1x do 1000x. A sama skala na displayu je od 0.0 do 2.0. Mjerenje se obavlja u mR/h (mili rad po satu (stara jedinica, nova je Gray, 1 Gray = 100 rad. Dok je jedinica ekvivalentne doze Sv (sievert), i za ovu priliku okvirnog računa možemo uzeti 1 Gy = 1 Sv, inače je manje ovisno o tome koji dio tijela je ozračen).

E sad, nakon nekog vremena autor videa se oglasio i rekao da je uređaj bio na 10x, što bi značilo da je očitano više od 20mR/h, dakle >0.2mSv/h. Takva doza jednaka je dvostrukoj godišnjoj dozi koju čovjek primi od pozadinskog zračenja. Ova vrijednost je povišena ali ne predstavlja trenutačnu opasnost za zdravlje.

U nekim komentarima se spominje da možda nije 10x već 0.1x. Problem je što je ovo više zastrašujuć video nego što daje mjerenje. Ukoliko je korisnik vidio da mjerenje je off the scale na x10, zašto nije prebacio na x100 i izmjerio točnu vrijednost (ili sa 0.1x na 1x?

A posebno je vrijednost diskutabilna ako su mjerenja na izlazu iz kruga elektrane 0.6462 mSv/h, 60-70km dalje (gdje autor tvrdi da je) bi trebale biti znatno manje.
Ukoliko pretpostavimo da je bilo na 0.1x kao što neki tvrde, dobivamo brojku od 0,002mSv/h ili 20µSv/h što su prihvatljive brojke.

--
Every song has a coda, a final movement. Whether it fades out or crashes away. Every song ends. Is that any reason not to enjoy the music?

Please Prijava or Stvori račun to join the conversation.

Više
21 Ožu 2011 07:39 #36 od guest2
Dali se zna kakav je bio PGA na elektrari? Jel drži podatak na Wikipedii, da je elektrara projektirana na 0,18 g (jeli to SSE ili OBE)?

U vezi sa "Tragična glupost"

Crveni okvir pokazuje gdje su bili postavljeni spremnici goriva za rezervno napajanje električnom energijom za cijelu elektranu (sigurnosni sustavi za hlađenje ne vrijede ništa bez napajanja).

Jel su to jedini spremnici za dizele, ili su to spremnici iz kojih se crpa gorivo tek nakon (npr.) 100 sati, kad su podzemni rezervoarji prazni?

Please Prijava or Stvori račun to join the conversation.

Više
21 Ožu 2011 15:39 #37 od sinisa
Na žalost, ne znam projektne detalje o NE Fukushima; tu bi nam dobro došao njihov USAR. Vjerojatno u elektrani imaju podzemne spremnike goriva za dizel-agregate ali očito ih nisu mogli osposobiti. U vezi jačine potresa, o tome ima riječi u članku Ivana Vrbanića i Ivice Bašića objavljenom na naslovnici pa Vas upućujem na taj članak. Možda netko na Forumu ima više informacija da ih podijeli s nama?

Please Prijava or Stvori račun to join the conversation.

Više
22 Ožu 2011 10:37 #38 od ivukovic
Slijedi dodatno pojašnjenje koje je pripremio kolega I. Vrbanić, koautor članka o rizicima i katastrofama. Teško je točno reći kakav je projektni potres elektrana na lokaciji Fukushima, jer s točnim (japanskim) podacima ne raspolažemo, a oni podaci koji dolaze, dolaze polako i puno puta su djelomični i nejasni. U članku "O katastrofama i rizicima" smo naveli, kao pretpostavku, mogućnost da su elektrane, zbog svojeg godišta (početak gradnje krajem 1960-tih), bile potresno projektirane na temelju američkih propisa koji su na potresnim područjima uzimali PGA tipa 0.3 g. Wikipedia navodi podatak za Fukushima Unit 1: "It was designed for a peak ground acceleration of 0.18 g " pri čemu se poziva na publikaciju od US DoC iz 1978. Moram priznati da ovaj podatak nismo bili uočili. Bez da idemo detaljno provjeravat navedenu referencu, rekli bismo da nam se ovo cini niskom vrijednoscu te je vjerojatnije da se radi o OBE (Operating Basis Earthquake) nego o SSE (Safe Shutdown Earthquake). Međutim, kao što smo spomenuli u članku, inicijalna projektna vrijednost se je morala mijenjati tokom vremena, jer se je mijenjala japanska regulativa (iako ne raspolažemo podacimi kakve su stvarne modifikacije na elektranama provedene). Tako smo naišli na podatak (spomenut u članku) da je TEPCO za elektrane Fukushima godine 2008 povisio procjenu vjerojatnog potresa na 0.6 g (600 Gal). Ponavljamo: ovo je samo promjena procjene vjerojatnog potresa, ne znamo što je (i da li je nešto) bilo napravljeno na samoj elektrani u međuvremenu. U najnovijem (današnjem, 20. ožujka) JAIF-ovom priopćenju se pak navodi da je "najviša akceleracija, izmjerena kod jedinice 3 (Unit 3), iznosila 507 Gal (nap.: 0.507g), što nadmašuje projektne najviše akceleracije od 449 i 441" (vjerojatno Gal, dakle 0.449 g i 0.441 g). Dakle, u svjetlu ove zadnje informacije, potres je bio jači od projektnog, iako nije bio jači za faktor, kako smo pretpostavili u članku. Međutim, svejedno stoji tvrdnja da je odziv elektrane na sam potres (ako zanemarimo tsunami i preostali tijek događaja) potvrdio sigurnosne rezerve ugrađene u projekt. Eto, to su, otprilike, podaci kojima u ovom trenutku raspolažemo.

Please Prijava or Stvori račun to join the conversation.

Više
22 Ožu 2011 14:27 #39 od sinisa

Guest napisao: Molim Vas, ako moze odgovor na pitanje postoje li sanse da radnici koji svih ovih dana rade u nuklearki, prezive? Naime, u medijima svi isticu da su osudjeni na "sigurnu smrt", dok se sad javljaju i napisi da im preostaje jos nekoliko tjedana zivota.
Jasno je da su izlozeni visokim dozama radijacije, ali pomazu li im zastitna odjela koja nose?


Radnici koji su zaduženi za hlađenje bazena za istrošeno gorivo u trećem i četvrtom reaktoru su najizloženiji zračenju. Problem je taj što u bazenu nema vode i potpuno je otvoren prema atmosferi. U normalnom pogonu, s gornje strane, debeli sloj vode štiti od gama zraka, a sa strane je tu čelična konstrukcija. Kada je gorivo otkriveno, primljena bi doza iznad i u neposrednoj blizini bazena (unutar zgrade na istoj etaži na kojoj je i bazen) bila smrtonosna. Tu nikakvo zaštitno odijelo ne bi pomoglo. Helikopteri koji su bacali vodu na te bazene su morali imati na dnu nekakvu olovnu ploču koja smanjuje intenzitet gama zraka i nisu se smjeli dugo zadržavati iznad reaktorske zgrade. Primljena doza koju je pilot helikoptera primio ne bi u tom slučaju trebala biti pogubna po zdravlje. S druge strane, dio ljudi uštrcava vodu u bazene iz vatrogasnih vozila koja se nalaze na zemlji. Gama zračenje iz bazena je tu manje jer snop gama zraka prolazi najprije kroz metalni zid bazena, a onda još i kroz betonske zidove reaktorske zgrade. No, i oni moraju svoj posao obaviti što brže jer bi predugo zadržavanje u blizini srušene reaktorske zgrade ostavilo teške posljedice. Zaštitna odijela i respiratori onemogućuju udisanje i direktan fizički kontakt s izvorima zračenja, ali ne štite od gama zračenja. Tu pomažu samo debeli metalni štitovi koji raspršuju zrake, smanjuju njihovu energiju i prodornost. Zbog toga gorivo koje se nalazi unutar samog reaktora ne predstavlja problem jer oko njega postoji nekoliko barijera: stijenka reaktorske posude, neutronski štit okolo posude, stijenka kontejnmenta, betonska zgrada. Sigurno je da će nakon svih dosadašnjih improviziranih zahvata, dio radnika imati posljedica. Ne bih htio spekulirati o broju mrtvih jer to jednostavno ne možemo znati i svaka bi procjena bila pogrešna.

Please Prijava or Stvori račun to join the conversation.

Više
25 Svi 2011 19:00 #40 od krško
S obzirom da je prošlo dosta vremena od katastrofalnoga potresa koji je teško oštetio NE Fukushima i sve manje informacija što se sada zbiva prisiljen sam se snalaziti na svakakve načine da doznam što ima nova. Nisam nuklearni fizičar,pa bih molio nekog od uvaženih stručnjaka da mi komentiraju podatke sa linka atmc.jp/plant/rad/?n=1 Hvala unaprijed na odgovoru

Please Prijava or Stvori račun to join the conversation.

Vrijeme kreiranja stranice: 0.360 sekundi
Pokreće Kunena Forum

Anketa

Nuklearna energija: zlo, spas ili?

Facebook Twitter

HND