Hrvatsko nuklearno društvo

Hrvatsko nuklearno društvo

I have never regarded nuclear radiation or nuclear power as anything other than a normal and inevitable part of the environment. Our prokaryotic forebears evolved on a planet-sized lump of fallout from a star-sized nuclear explosion, a supernova that synthesised the elements that go to make our planet and ourselves. <James Lovelock>

Održana svečana sjednica HND

25-06-2017 Vijesti ibasic_INFO - avatar ibasic_INFO

Svečana sjednica HND povodom 25 godina uspješnog rada održana je u petak 7.04.2017. u 16:00 sati na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Unska 3, Zagreb (Siva vijećnica). U uvodnom se predavanju predsjednik HND...

Više

Tribina "Klima, klimatske promjene i klimatsko modeliranje"

25-06-2017 Tribine i predavanja ibasic_INFO - avatar ibasic_INFO

Hrvatsko nuklearno društvo organiziralo je znanstvenu tribinu pod naslovom: „Klima, klimatske promjene i klimatsko modeliranje“, koja se održala u utorak 16.05.2017. u 16:30 sati na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Unska...

Više

Nedavno je objavljen WHO (World Health Organization) izvještaj o procjeni mogućih zdravstvenih rizika uzrokovanih zračenjem oslobođenim iz nesreće u nuklearki Fukushima Daichii. Kvalitetne prikaze o izveštaju su objavili New York Times i Lancet, a ovdje možete pročitati kratki komentar.

Analizu i izvještaj je godinu dana radilo preko 20 neovisnih eksperata za rizik od zračenja sa iskustvom u području epidemiologije, dozimetrije, utjecaja zračenja i javnog zdravlja. Rad su pratili UNSCEAR (United Nations Scientific Committee on Effects of Atomic Radiation), ILO (International Labour Organization) i Japanska vlada.

Valja naglasiti da nitko (uključivo radnike) nije od Fukushime bio ozračen toliko da ima bilo kakve trenutne posljedice. Trenutni utjecaj mogu izazvati doze više stotina puta veće od prirodnih (iz svemira i zemlje prosječno 2,5 mSv godišnje) ili medicinski (prosječno više od 0,5 mSv). Smrtnost od akutne doze je moguća tek za iznos koji je tisuću puta veći od prirodnog. Prema tome WHO izvještaj govori o procijenjenim najvećim mogućim posljedicama koje se mogu pojaviti godinama poslije. Procjene rizika su napravljene temeljem pretpostavki o primljenim dozama i prema konsenzusu o utjecaju malih doza zračenja.

Za potrebe analize stanovništvo oko Fukushime je podijeljeno u tri grupe po dobi i primljenoj dozi tako da su podatci brojni. Preliminarna procjena je da su primljene doze tijekom prve godine u rasponu od 12 do 25 mSv (usporedivo sa jednim do dva CT pregleda). Radnici su primili veće doze, ali i dalje na nivou tzv. malih doza (samo 3% je primilo preko 50 mSv). Detalje o procijenjenom riziku možete pročitati u referencama ispod (1, 2 i 3).

Najjednostavnije je reći da su procijenjene posljedice vezane za porast oboljenja od raka tijekom života na nivou koji zapravo vrlo vjerojatno neće biti statistički primjetan. To je stoga što je procijenjeni utjecaj manji od uobičajenih varijacija oboljenja od raka u populaciji.
Za bolje poimanje ovog rizika valja imati na umu da su primljene doze zapravo na razini koje u svijetu na brojnim mjestima ljudi normalno primaju iz prirode tijekom cijelog života. Preko 20 mSv godišnje prirodno primaju stotine tisuća ljudi u Brazilu, Kini, Indiji i Iranu (4).

WHO izvještaj naglašava da je napravljena konzervativna procjenu tako da je dosta izvjesno da stvarne posljedice neće biti veće. Zapravo je opravdano tvrditi da će stvarne posljedice biti manje. Procjena rizika od ovako malih doza je napravljena na temelju ekstrapolacija od utjecaja velikih doza. No, rizik od malih doza je toliko mali da ga brojna istraživanja do sada nisu uspjela nedvojbeno potvrditi. Problem je da se utjecaji protežu kroz cijeli život. Preventivno se prihvaća da je svako zračenje opasno, ali to tek treba definitivno dokazati. Najveći izvor takvih podataka je povezan sa ozračenima nakon Černobila (5).

Posebna tema su reakcije na izvještaj i to što su prave posljedice u stvari povezane sa strahom od radioaktivnosti. Primjerice Greenpeace sa 4 stranice analize (autor jedna osoba) optužuje WHO da podcjenjuje primljene doze. Valjda da bi kompenzirali procjenjuju moguće doze na razini (do 1500 mSv) koja bi proizvela direktne zdravstvene posljedice koje nigdje nisu zabilježene.
Japanska vlada tvrdi da će ovaj izvještaj više preplašiti nego li umiriti ljude. Što je moguće jer u tom moru podataka i relativnih postotaka samo iskusan i sabran čitatelj može vidjeti relativnu zanemarivost procijenjenog rizika. Na kraju valja spomenuti i stigmu koja uz sve ostale probleme evakuacije opterećuje ljudi iz područja Fukushime (2).

Utjecaj Fukushime po ljude bi uistinu bio zanemariv da nije straha i psiho-socijalnih posljedica (2, 3) koje su uzrokovane lošim upravljanjem rizikom i sramotnim pristupom protivnika nuklearne energije.

(1) Health risk assessment from the nuclear accident after the 2011 Great East Japan earthquake and tsunami, based on a preliminary dose estimation, WHO, February 2013

(2) W.H.O. Sees Low Health Risks From Fukushima Accident, Hiroko Tabuchi, NYT, 28.02.2013.

(3) Fukushima residents still struggling 2 years after disaster, Justin McCurry, The Lancet, 09.03.2013.

(4) Hendry, Jolyon H., et al. "Human exposure to high natural background radiation: what can it teach us about radiation risks?." Journal of Radiological Protection 29.2A (2009): A29.

(5) Od Černobila su 134 osobe ozračene dozama preko 0,8 Sv od kojih je 28 umrlo unutar nekoliko mjeseci. Smith, Jim T., and Nicholas A. Beresford. Chernobyl: Catastrophe and consequences. New York: Springer, 2005.

Share this post

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Anketa

Nuklearna energija: zlo, spas ili?

Facebook Twitter

HND