Hrvatsko nuklearno društvo

Hrvatsko nuklearno društvo

I have never regarded nuclear radiation or nuclear power as anything other than a normal and inevitable part of the environment. Our prokaryotic forebears evolved on a planet-sized lump of fallout from a star-sized nuclear explosion, a supernova that synthesised the elements that go to make our planet and ourselves. <James Lovelock>

Igra s vjetromNjemačka je vlada 30. svibnja objavila svoju odluku o zatvaranju svih 17 nuklearnih elektrana do 2022. godine. Podsjetimo se, ista vlada je odmah nakon nedavne nesreće u Japanu zatvorila, tada privremeno, sedam najstarijih nuklearki koje su po dizajnu slične Fukushimi Dai-ichi. Trenutno je obustavljena i osma nuklearka, a najkasnije do 2021. plan je zatvoriti narednih 6 i zadnje tri godinu poslije.

Ovakva odluka je više nego radikalna tim prije što se ne bazira na bilo kakvom sigurnosnom pitanju niti nekom tehničkom razlogu. Njemačke nuklearke su sigurne, ne prijeti im tsunami niti jaki potres, i proizvode iznimno ekonomično i po okoliš dobru električnu energiju. Ta ista vlada je još prije 9 mjeseci bila donijela odluku da će nuklearne elektrane zatvoriti do kraja 2036., a da se ništa u vezi njih nije u međuvremenu promijenilo izuzev što je njihova presjednica nedavno izjavila da je protiv prijevremenog zatvaranja nuklearki jer bi ionako morali uvoziti nuklearnu električnu energiju! (Još jedna potvrda da konzistentnost i kredibilitet nisu važni u politici.) Ovo je rezultat čiste nuklearne panike (fobije, kompleksa ili ...). (Više u nastavku.)

Službenu izjavu o zatvaranju prati i najava velikih promjena u njemačkom elektroenergetskom sustavu, smanjivanje potrošnje električne energije za 10 % i jasno još veće oslanjanje na obnovljive izvore energije u iznosu od 35 % (Reuters) do 2022. Premda je ovo više nego tehnički izazovno, jer Njemačka već vrlo racionalno troši električnu energiju i ima natprosječno veliki udio korištenja varijabilne i slabo predvidive energije vjetra i Sunca, to je vjerojatno moguće izvesti, ali ostaje za vidjeti uz koju cijenu. Ne samo da će ovime Njemačka imati značajno skuplju električnu energiju već je vrlo izvjesno da će trebati značajno uvoziti iz nuklearki u Francuskoj, elektrana na ugljen iz Poljske ili će sama morati graditi dodatne fosilne izvore (time se dakle ponašati upravo suprotno kako svojoj anti-nuklearnoj orijentaciji tako i nastojanju da se smanji emisija stakleničkih plinova). Jasno je da će time utjecati i na porast cijene električne energije u regiji. Austrija i Italija su poznate ne-nuklearne zemlje koje uvoze električnu energiju proizvedenu u nuklearkama susjednih zemalja – toliko o principijelnosti. Njemački planovi da smanji 40 % emisije CO2 do 2020. ovime za jedne izgledaju realniji, a za druge posve neostvarivi. Ovakva odluka i pristup kao da prkose ciljevima energetske politike da se uz prihvatljivu cijenu i rizik minimizira utjecaj korištenja energije na okoliš. Bude li ova odluka proširila jaki njemački anti-nuklearni virus u ostatak Europe stvari mogu biti vrlo nezgodne ne samo za Njemačku.

Deklarativno njemačka vlada smatra da ova odluka vodi ka sigurnoj, pouzdanoj i ekonomičnoj električnoj energiji. Dosadašnje iskustvo, spoznaje i komentari nepristranih stručnjaka govore da uspije li to Njemačka će napraviti do sada neviđeno čudo. Puno je izvjesnije da će ova odluka, provede li se, dovesti njemački elektroenergetski sustav u stanje smanjene pouzdanosti i da će električna energija značajno poskupjeti. Već je trenutno zatvaranje osam nuklearki, prema federalnoj regulatornoj agenciji za elektroenergetski sektor, dovelo elektroenergetski sustav do granica kapaciteta jer radi u uvjetima za koje nije građen (mada, najnoviji izvještaj sadrži posve drugačije poglede).NE u Njemačkoj (Wikipedia)

Nuklearke su 2010. proizvele 22 % električne energije u Njemačkoj, a obnovljivi 17 % (ostalo su fosilni izvori s dominacijom ugljena). Dodatno povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 35 % se planira korištenjem energije vjetra, Sunca, hidoenergije, geotermalne energije i biomase iz otpada.

Problem za sebe, ekonomski i tehnički, predstavlja činjenica da je većina vjetroelektrana na sjeveru, a industrija i nuklearke na jugu. Cijena povećavanja kapaciteta prijenosne mreže i izazov dobivanja dozvola za izgradnju novih dalekovoda samo su dio ove nemoguće misije. Njemačka već sada ima skoro najskuplju električnu energiju i daljnje značajno poskupljenje može jako utjecati na konkurentnost njihove industrije. Njemačka planira dalje smanjivati poticaje za fotonaponske instalacije, ali tome se protivi industrija. Nije zanemariv niti značaj činjenice da su bolje lokacije za vjetar več iskorištene, a da je gradnja na moru još uvijek skupa.

Posljedice ovakve odluke su iznimno dalekosežne, kako za Njemačku, tako i za ostatak Europe i svijet. Politički problem može narasti u zemljama koje imaju racionalniji odnos prema nuklearnoj energiji (npr. Švedska, Velika Britanija i Francuska) tako da se ukupno stanje cijene i utjecaja na okoliš može drastično pogoršati. Strah i panika su neprijatelji razumnom ponašanju. Njemačka u kojoj nema tsunamija niti značajnijih potresa ponaša se daleko gore no što se očekuje da će se ponašati Japan gdje se dogodila nedavna nuklearna nesreća. Ne samo da Japan neće zatvoriti svoje nuklearne elektrane bez kriterija već je i dalje izgledno da će graditi nove. Jasno, uvažavajući naučeno nakon Fukushime.

Premda je kriza vezana za smrtonosnu bakteriju u Njemačkoj posebna priča može se primjetiti da su neki problemi u komuniciranju i informiranju o riziku slični i da to nepotrebno stvara strah i veliku društvenu štetu. Bilo bi dobro kada bi svi sudionici u ovakvim situacijama bili ozbiljniji, profesionalniji i odgovorniji. Na neozbiljnu stranu bi sada mogli zabraniti i krastavce jer su usmrtili više ljudi od Fukushime, a mogu se prenositi.

Share this post

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Komentare mogu slati samo registrirani korisnici.
Comments can be submitted only by registered users.

Anketa

Nuklearna energija: zlo, spas ili?

Facebook Twitter

HND